29.05.2021 12:32

Posljednjih mjeseci evidentno poskupljenje životnih namirnica

Posljednjih mjeseci evidentno je poskupljenje životnih namirnica, ali i ostalih proizvoda.


Između ostalih, veća je cijena goriva, ali i žitarica, pa sve to utiče i na cijenu brašna.

Ako tome dodamo i sadašnju cijenu ulja i šećera, onda nije teško zaključiti da će pekarski proizvodi koštati više.

Sve to poskupljuje i uzgoj stoke, a opet - to se odražava na cijenu mlijeka i mesa.

Posljedice sa globalnog tržišta utiču i na našu ekonomiju.

Kako su poskupljenja posljednjih mjeseci tako očigledna, teško bi bilo i pobrojati proizvode čija je cijena rasla.

Građanima najteže padaju pos kupljenja životnih namirnica.

Lanac poskupljenja velikog broja proizvoda zahvatio je, kako naše, tako i evropsko i svjetsko tržište. Najviše se osjeti na cijeni prehrane, energenata i hemijske industrije.

Za potrošačku korpu se mora izdvojiti više novca. Primjera radi, većina onog što čini cijenu pekarskih proizvoda je skuplje.

- Porasle su cijene 30-40 odsto, šećer 60 odsto, brašno 10, a brašno ulazi 30 odsto u cijenu pekarskih proizvoda što znači da bi trebalo da poskupi tri odsto - pojasnio je Saša Trivić, vlasnik Krajinaklasa.

Da je i potrošačka korpa skuplja za 30 do 40 maraka navela je i Murisa Marić iz Udruženja potrošača Don.

- Osnovne životne namirnice poskupljuju. Ako su poskupjele žitarice, poskupljuje brašno, hljeb, mlijeko, svi proizvodi od kojih većina ljudi preživljava - dodala je Marićeva.

Velike svjetske ekonomije traže način da se pozicioniraju i diktiraju tržišnu utakmicu a to itekako utiče i na nas, smatraju ekonomisti. Tvrde, Amerika i Kina su svoju potrošnju vratile skoro na nivo prije pandemije i traže način kako da zaumu primat prije nego se ostali konsoliduju.

- Imamo činjenicu da je u SAD došlo u prošlom mjesecu do povećanja tražnje za svim robama, pogotovo netrajnom za 10 odsto i taj trend će da se nastavi - kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Saša Grabovac, ekonomista, ističe da razvijene ekonomije svijeta utiču na potražnju i globalno se preslikava u cijelom svijetu.

Domaćim proizvođačima nije jasno zašto je došlo do poskupljenja žitarica. Spekulacije i stvaranje monopola u ovom trenutku je sasvim očekivano.

- Loša žetva koliko znamo nije bila. Bojim se da imamo pojavu kao 2009. i 2010. godine kada su veliki investicioni fondovi ušli na tržište hrane i izazvali vještačka poskupljenja - dodaje Trivić, dok Ljuboja navodi da tržišta još nemaju nova pravila funkcionisanja i da su monopoli jako česta pojava.

Cijena goriva mnogo utiče na vrijednost većine proizvoda. Barel je na svjetskom tržištu mnogo skuplji u odnosu na prošlu godinu.

Skuplji je i građevinski materijal. Prema predviđanjima cijene neće biti stabilizovane do nove godine.

A do tada čini se funkcionisaćemo po principu da kada se velike ekonomije nakašlju, naša će dobiti upalu pluća.


Izvor: rtrs

Komentari